Otkaz ugovora o radu od strane poslodavca - advokat
Zakon o radu RS (Sl. glasnik RS br. 24/05 i 64/05), kao jedan od načina prestanka radnog odnosa, predviđa i otkaz ugovora o radu, od strane poslodavca. Dalje, u članu 179. istog Zakona, predviđeni su razlozi za otkaz ugovora o radu od strane poslodavca.
E, sad, praksa u Srbiji je pokazala, da su poslodavci, itekako skloni, prevashodno ekstenzivnom tumačenju razloga za otkaz ugovora o radu i to dvojako, neposredno, donošenjem nezakonitih rešenja ili posredno, propisivanjem drugih razloga za otkazu ugovora o radu, najčešće u okviru pravilnika o radu ili sličnih opštih akata poslodavca, čime, takođe, krše zakon i prava zaposlenih. Tako, u praksi se dešavalo da poslodavci, želevši da nekome vide leđa, petominutno kašnjenje na posao okarakterišu kao tešku povredu radne discipline i to smatraju dovoljnim razlogom, za uručivanje otkaza ugovora o radu.
No, kako je ovaj tekst, prevashodno namenjen čitaocima, koji se nalaze u ulozi zaposlenih, dakle jedne od najugroženijih vrsta u Srbiji, to ću u nastavku istog, pojasniti, na koji način vi možete zaštititi svoja prava, u slučaju nezakonitog otkaza.
Naime, član 179. Zakona o radu RS, predviđa sledeće razloge za otkaz ugovora o radu od strane poslodavca:
1) ako zaposleni ne ostvaruje rezultate rada, niti poseduje potrebna znanja i sposobnosti za obavljanje poslova koje radi,
2) u slučaju povrede radne obaveze, od strane zaposlenog,
3) u slučaju povrede radne discipline od strane zaposlenog,
4) ako zaposleni učini krivično delo u radu ili u vezi sa radom,
5) ako se zaposleni ne vrati na rad kod poslodavca po isteku roka od 15 dana, od dana prestanka neplaćenog odsustva ili mirovanja radnog odnosa,
6)ako zaposleni zloupotrebi pravo na bolovanje,
7) ako zaposleni odbije zaključenje aneksa ugovora o radu u skladu sa čl. 171. st. 1-4 ZOR RS
8) ako zaposleni odbije zaključenje aneksa ugovora o radu u skladu sa čl. 33. st. 1. tač. 10 ZOR RS,
9) kao tehnološki višak.
Veoma je bitno napomenuti, da je poslodavac, u skladu sa članom 180 Zakona o radu, dužan zaposlenom prvobitno dostaviti upozorenje pred otkaz ugovora o radu, ako se radi o razlozima od 1-6 i dati mu rok, od najmanje pet dana, da se na isto izjasni i u odgovoru iznese svoju odbranu.
Odgovor na upozorenje je jako bitan dokument i ne davanje istog se, u eventualnom, kasnijem sporu, može tumačiti kao prećutno priznanje navoda poslodavca. Stoga, ukoliko ste u mogućnosti, svakako vam savetujem da se, pre slanja odgovora, posavetujete sa stručnim licem - advokatom, jer snažan i pravno potkovan odgovor, uz tačno navođenje šta je u spornom upozorenju nezakonito, veoma lako može navesti poslodavca, da odustane od davanja otkaza, naročito ako se ima u vidu, da jednim takvim aktom, iskazujete svoju spremnost, da ako treba, svoja prava branite i na sudu.
Dalje, veoma je čest slučaj u kome, poslodavci, kada žele otkazati ugovor o radu nekom od svojih zaposlenih, to učine pozivajući se na član 179. stav 1. tačka 9. ZOR RS, tj. na, kako se kolokvijalno kaže, zbog tehnološkog viška. Jako je bitno da znate, da u slučaju otkaza iz ovoga razloga, ne samo da imate pravo na otpremninu za sve godine radnog staža, ostvarene kod svih prethodnih poslodavaca, već i da poslodavac nema pravo, u roku od 6 meseci, zaposliti nikoga na vaše radno mesto, te ukoliko mu se javi potreba za popunjavanjem istog u tom roku, vi imate pravo prvenstva. No, neretke su situacije, u kojima, poslodavci primoravaju zaposlene, da se odreknu otpremnine, preteći im otkazom iz nekog drugog razloga, usled čega, zaposleni ne bi mogli ostvariti pravo na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti, pred Nacionalnom službom za zapošljavanje.
Ukoliko se već desi, da vam poslodavac otkaže ugovor o radu, a vi smatrate, da je isti otkazan na nezakonit način, zakon predviđa rok od 90 dana, za pokretanje tužbe pred nadležnim sudom prvog stepena, tj. Osnovnim sudom nadležnim za teritoriju, na kojoj se nalazi formalno sedište poslodavca.
Kako znati da li je otkaz zakonit ili ne, a naročito u graničnim slučajevima, u kojima ne možete, kao pravni laik, doći do adekvatnog zaključka?
Ja bih, svakako, svakome savetovao da, ukoliko je u mogućnosti, angažuje stručnu pomoć - advokata, da se na vreme posavetuje i dobije stručno mišljenje i na kraju, ukoliko je tužba neminovnost, angažuje istog za vođenje radnog spora.
No, kako svi nisu u finansijskoj mogućnosti da angažuju advokata, ja ću se potruditi, da vam, ukratko, dam neke smernice i savete, kako da radni spor, sprovedete od početka do kraja.
Tužba se podnosi, osnovnom sudu, na teritoriji formalnog sedišta poslodavca, u roku od 90 dana, od dana prijema Rešenja o prestanku radnog odnosa. Sama tužba, u sebi mora da sadrži, pored imena i adrese suda, jasno naznačenog tužioca, sa punim ličnim imenom i adresom prebivališta, jasno naznačenog tuženog, sa punim poslovnim imenom i adresom sedišta, jasnu naznaku da se radi o tužbi za vraćanje na rad. Dalje, u tužbi se mora navesti kada je i kojim aktom prestao radni odnos, iz kog razloga i zbog čega tužilac smatra da je otkaz nezakonit, te pravne propise koji su aktom koji je predmet tužbe povređeni, kao i tužbeni predlog, kojim zaposleni zahteva vraćanje na rad i neisplaćene zarade i naknade zarada, za period od prestanka radnog odnosa, pa sve do vraćanja na posao, sve sa kamatama. Naravno, tužba mora biti potkrepljena dokazima, u vidu fotokopija akata na koje se pozivata, a ukoliko svoje navode želite dokazati iskazima svedoka ili vašim iskazom, u samoj tužbi se, moraju izneti dokazni predlozi za saslušanje stranke, tj. vas ili eventualnih svedoka, sa jasnom naznakom na koju okolnost se predlaže veštačenje, te sa jasno navedenim ličnim imenom i adresom prebivališta svakog svedoka ponaosob.
Na kraju, ovakvi sporovi se svode na dve bitne činjenice, da li je dokazano postojanje razloga za otkaz ugovora o radu i da li je razlog za otkaz nezakonit.
Kod prvog se radi o činjeničnom, a kod drugog o pravnom pitanju, te sud, rešavanju istih, pristupa iz različitih uglova.
Pitanje da li je razlog za otkaz ugovora o radu zakonit ili ne, je čisto pravno pitanje o kome će odluku doneti sud, te isto nije predmet dokazivanja, ukoliko su stranke saglasne, da se događaj, koji je razlog davanja otkaza, dogodio, već je sporna samo činjenica, da li predmetni događaj, potpada pod jedan od devet razloga za otkaz ugovora o radu.
Što se tiče dokazivanja postojanja razloga za otkaz ugovora o radu, tj. da li se, na primer, povreda radne discipline doista desila, u praksi se ovo pitanje, u principu, svodi, na dokazivanje putem svedočenja kolega, nadređenih itd. Samo dokazivanje putem svedoka je, veoma nezgodno, naročito u ovakvim slučajevima, jer su svedoci, najčešće lica, koja su i dalje u radnom odnosu kod poslodavca, te se kao takva, plaše retribucija od strane poslodavca, ukoliko kažu nešto, na njihovu štetu. Upravo, zbog ove činjenice se, uvek savetuje angažovanje stručne pomoći, iz razloga, što će dobar advokat, iz svedoka izvući najviše moguće, što preteći krivičnim prijavama, što sugestivnim i trik pitanjima, a u takvim situacijama, pred strogim pogledom suda i najprevejaniji direktori i rukovodioci, sa desetinama svedočenja iza sebe, znaju da popuste i na kraju, kažu, makar delić istine, nekada sasvim dovoljan, za pozitivan ishod spora, po zaposlenog.
Na kraju, kada podnesete tužbu, primerak iste dostavite inspekciji rada, uz zahtev da ista van pravne snage stavi Rešenje o prestanku radnog odnosa, što će inspekcija i učiniti, ukoliko smatra da je izvesno (u praksi kada je jako očigledno), da su vaša prava povređena, te ćete biti vraćeni na rad, do pravnosnažnog okončanja radnog spora. No, nije zgoreg napomenuti, da su doista retki slučajevi, u kojima se inspekcija, odlučuje na ovaj korak.
Sve ostalo je stvar semantike. Ukoliko imate dobru tužbu i sudiju koji će imati strpljenja da vas, kao neuku stranku, podučava vašim pravima (na šta je obavezan), ne bi trebalo da bude velikih prepreka da postupak samostalno privedete kraju.
Adv. Miroslav M. Rnjaković
email: miroslavrnjakovic@yahoo.com
tel: 064/137-10-46